JU Centri za socijalni rad

KONTAKT ZA MEDIJE

Ana Nikčević  - PR služba

E-mail:  ana.nikcevic@mrs.gov.me

Adresa: Rimski trg 46

Pretraga

Jezik

LOGIN

Na Cetinju trenutno postoji 11 hraniteljskih porodica u kojima je smješteno 16 djece. Samo dvije od ovih porodica su nesrodničke, saopšteno je iz Centra za socijalni rad povodom akcije „Promocija hraniteljstva – Svako dijete treba porodicu“ koja je održana danas na Cetinju.

Ljubica Strugar prije 13 godina pored svoje četvoro djece, postala je hraniteljka tada petogodišnjem dječaku Bobanu. Za nju je hraniteljstvo najljepše iskustvo koje čovjek može da doživi.

Mogu da kažem da se ne smatram starateljem nego roditeljem. Ne treba nam nikakva socijalna pomoć ako prihvatimo to dijete kao svoje. Boban sada ima 17 godina, od pet godina smo ga doveli. Nijesu pare u pitanju, njima samo treba ljubav, može da ima danas manje ili više, oće li imati svaki dan ručak isti to je nebitno – kazala je Strugar

Cilj smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu, prema riječima psihologa Centra za socijalni rad Milice Krivokapić jeste obezbjeđivanje adekvatnog porodičnog okruženja u kome će ono imati uslove za pravilan psiho-fizički razvoj.

Prvenstveno je važno naglasiti da hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite za djecu koja nemaju mogućnost da borave u svojim biološkim porodicama. Savremeno doba sa sobom nosi savremene pristupe koji su pokazali na osnovu naučnih istraživanja da smještaj djece u instituciju može da utiče nepovoljno na njihov psiho-fizički razvoj. Samim tim obezbjeđivanje svakom djetetu, porodično okruženje predstavlja najoptimalnije uslove za njihov pravilan psiho-fizički razvoj – kazala je Krivokapić

Da bi neko postao hranitelj neophodno je da se obrati Centru za socijalni rad zahtjevom uz potrebnu dokumentaciju koja je propisana zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Iz Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje ističu da uloga hranitelja nije laka, niti jednostavna, ali je definitivno odraz izuzetne humanosti i ljudske uzvišenosti.

I. Rudović / RTV Cetinje

 

Ivana Kordić i Vanesa ManojlovićTema nasilja u porodici zaokuplja sve aktere društva, ali ono što ohrabruje je da se više ne ćuti, odnosno sve manje se ćuti, govori se i traže rješenja za smanjenje i za suzbijanje ove pojave koja je prisutna i u opštini Kotor.

Ovo su gostujući u emisiji “Skalin parapet“ istakle pedagoškinje u kotorskom Centru za socijalni rad Ivana Kordić i Vanesa Manojlović.

One su direktno uključenje i u timu rade sa žrtvama nasilja.

Definisani su zakonski i institucionalni okviri za sistemsko rješavanje nasilja u porodici, podsjetila je Vanesa.

Nasilje u porodici predstavlja sva djela nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do fizičke, seksualne, psihičke ili ekonomske povrede ili patnje, obuhvatajući i prijetnje takvim djelima, ili prinudu, a do koga dolazi između članova porodice, pri čemu se članom porodice smatra i vanbračni partner ili partnerka, objašnjava Ivana.

Najrasprostranjeniji vid nasilja je psihičko, a potom i fizičko nasilje, kažu naše sagovornice koje u praksi upravo nailaze na ovaj problem kao dominantan.

One ističu da za nasilje nikada nije kriva žrtva već je odgovornost na počiniocu.

Kada je u pitanju fizičko nasilje tu je zastupljeno šamaranje,udaranje, guranje, šutiranje ili psihičko u kojem je zastupljeno vrijeđanje, optužbe, kritike, prijetnje.

Seksualno nasilje je svaki pokušaj ostvarivanja seksualnog odnosa i aktivnosti protiv volje druge strane.

To su oblici sa kojim se naše sagovornice srijeću i u našoj lokalnoj zajednici.

One napominju i ekonomsko nasilje do kojeg dolazi kada nasilnik ne daje novac za potrebe porodice ,ne dozvoljava da se ima uvid u pristup u porodičnu zaradu, a ekonomsko nasilje je čak i kada branite da se partner ili partnerka zaposli, kada manipulacijama se onemogućava napredovanje u poslu ili školi.

Na naše pitanje u kojim slučajevima se prijavljuje nasilje u porodici, pedagoškinje kotorskog Centra za socijalni rad odgovaraju da nasilje treba prijaviti odmah, uvijek i bez odlaganja, iako to nije lako.

Nasilje u porodici je jedno od hronično manje prijavljenih krivičnih djela u odnosu na realnu sliku koja postoji.

Međutim, važnio je znati da upravo ćutanje podstiče nasilje u porodici, nagašavaju naše sagovornice.

Ćutanju se pribjegava upravo iz straha u suočavanju od posljedica prijavljivanja, ili mišljenja da će ćutanjem zaštititi sebe i djecu.

Čitav tim je na zadatku u borbi protiv nasilja, a to su osim Centra za socijalni rad i policija, tužilaštvo, organ za prekršaje zdravstvene ustanove, podsjećaju pedagoškinje iz kotorskog Centra za socijali rad, koji je kada je riječ o nasilju dostupan 24 sata.

Najčešće žrzve nasilja su žene koje uglavnom trpe nasilje od svojih partnera.

Djeca mogu da budu direktno i indirektno žrtve nasilja.

Ukoliko je dijete svjedok nasilju među roditeljima i ono će biti smatrano žrtvom.

Dokazano je da u mnogim istraživanjima djeca koja su svjedoci nasilja u porodici trpe iste psihološke posljedice kao djeca koja su direktno izložena nasilju.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/cutanje-podstice-nasilje-u-porodici/

Dnevni boravak za stare otvoren je danas u ulici Vladike Petra na Cetinju. Riječ je o osmom objektu takve vrste u Crnoj Gori, otvorenom sa ciljem da se starijim osobama obezbijedi neophodna zaštita i ostale usluge na lokalnom nivou.

U gradu, prema riječima direktora Centra za socijalni rad Prijestonice Cetinje Dejana Miloševića, ima dosta usamljenih i starih ljudi kojima je potrebna pomoć, komunikacija i njega, dok su njihovi najbliži okupirani svojim dnevnim obavezama. Starost je, kako je kazao, doba koje čeka sve nas i treba je učiniti kvalitetnom.

Dnevni boravak za stare i nemoćne osobe, predstavlja mehanizam podrške, praksu, koja u razvijenom svijetu postoji odavno, a na našim prostorima postaje sve zastupljenija i aktuelnija. Upravo i danas, sudionici smo otvaranja jedne takve usluge i u našoj Prijestonici, što je rezultat zajedničkog djelovanja resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja i Prijestonice Cetinje, čime upotpunjujemo programe socijalne zaštite našim sugradjanima. Kompletna investicija iznosi oko 10.000 eura, a izvodjač radova bila je firma TOP MEGAS iz Danilovgrada – kazao je Milošević.

Prijestonica Cetinje i Centar za socijalni rad, kroz ovo partnerstvo, prema riječima gradonačelnika Aleksandra Kašćelana, razvijaju uslugu dnevnog boravka, sa uvjerenjem da treće doba ne mora biti usamljeničko i lišeno radosti i druženja.

Vjerujem da je memorandum o osnivanju i funkcionisanju usluge Dnevnog boravka za stare koji smo danas potpisali dobra polazna osnova za dodatno unapređenje naše saradnje, ali i za pokretanje, osmišljavanje i poboljšacvanje postojećih servisa koji su na raspolaganju građanima Cetinja svih starosnih doba. Ohrabrujemo sve vrste volonterizma i društveno korisnog rada, posebno one aktivnosti koje su usmjerene na podršku djeci, starima i nemoćnima. Takodje Prijestonica Cetinje će i dalje, samostalno li u saradnji sa partnerima pomagati one kojima je pomoć najpotrebnija – naglasio je Kašćelan.

Objekti ove vrste već se nalaze u Nikšiću, Danilovgradu, Mojkovcu i Plavu, a kako je ministar rada i socijalnog starenja Kemal Purišić najavio, širenje mreže dnevnih boravaka za stara lica planira se i u opštinama Bijelo Polje, Rožaje i Petnjica.

Crna Gora je organizovana tako da ima viziju društva kao humanog, ekonomski stabilnog i funkcionalnog, zasnovanog na principima decentralizacije i participativnog odlučivanja s visokim stepenom zaštite ljudskih prava i sloboda – istakao je Purišić.

Površina prostora Dnevnog boravka iznosi oko 70 m2, a budući korisnici su uz zahvalnost poručili da se ne treba na ovome zaustaviti.

Usluge Dnevnog boravka za stare pružaće se svakodnevno od 8 do 16 časova, a mogu ih koristiti sve osobe starije od 65 godina.

Vasilije Todorović 1U kotorskom Centru za socijalni rad se posvećuje posebna pažnja projektu hraniteljstva već pet godina, podsjetio je za Skala radio Vasilije Todorović, direktor Centra.

Vrlo često se na žalost dogodi da djeca ostanu bez roditeljskog staranja, a da pritom nema bližih srodnika koji bi preuzeli brigu.

U takvim situacijama, da dijete ne bi moralo biti smješteno u neku instituciju poput dječijeg Doma u Bijeloj, Centar za socijalni rad je u obavezi da traži tzv. nesrodničke hranitelje koji bi preuzeli dijete i pružili mu toplinu doma, naveo je Todorović.

Ocjena Evropske unije i po evropskim standardima je da dijete ne treba da bude smješteno u institucije i ustanove, već da je njihovo mjesto u hraniteljskim porodicama.

Tu je dijete okruženo ljubavlju, brigom i pažnjom i da živi u uslovima koji su veoma slični uslovima iz života njegove biološke porodice.

Na taj način dijete odrasta i razvija se u zrelu ličnost koja može da se aktivno uključi u sve tokove života i bude koristan član društvene zajednice.

Stoga, Centar za socijalni rad poziva sve ljude dobre volje koji imaju mogućnosti da se uključe u ovu akciju.

Centar za socijalni rad u Kotoru sprovodi edukacije “dane otvorenih vrata”, ove godine taj dan će biti sredinom novembra, pa svi zainteresovani za program hraniteljstva mogu da se direktno jave Centru gdje mogu dobiti sve informacije i kroz edukaciju saznati više o hraniteljstvu i njegovom značaju.

U Kotoru su dvije porodice ponudile usluge hraniteljstva i one imaju na hraniteljstvu već četvoro djece, ali je pretežno onih porodica koje su u srodničkom hraniteljstvu.

Međutim, problemu nesrodničkog hraniteljstva je potrebno posvetiti više pažnje, poručio je Todorović.

On je podsjetio i na tradicionalnu Bokešku noć u Kotoru i poruku Cantra za socijalni rad scensko kulturnim projektom na temu hraniteljstva.

Jedna od zapaženih barki u tradicionalnom i originalnom điru na vodi nosila je poruku “Svako dijete treba porodicu”.

Preuzeto sa: https://skalaradio.com/svako-dijete-treba-porodicu-2/

Dana 28.09.2018 godine na inicijativu Centra za socijalni rad Berane održan je „ Dan otvorenih vrata“ u prostorijama Kancelarije za mlade Berane, a glavna tema je bila „ Nasilje u porodici „. Stručne radnice Centra za socijalni rad su podijelile teoriske i praktične primjere, ostvarivši komunikaciju sa učenicima i učenicama srednje škole.

Međunarodni dan starijih osoba se obilježava 1. Oktobra u skladu sa rezolucijom 45/106 koju je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih nacija 14. Decemra 1990. godine., sa ciljem da se naglasi važnost osiguravanja životnog okruženja koje se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika trećeg doba.

Korisnici Dnevnog boravka u Danilovgradu i Dnevnog boravka u Spužu, zajedno sa direktoricom Centra za socijalni rad za Opštinu Danilovgrad, Majom Luketić i zaposlenima u Dnevnim boravcima, svoj praznik obijlejžili su svečanim ručkom i izletom u Bandićima.