Multimedija

Dana 28.11.2022. godine, shodno planu posjete i saradnje sa vaspitno obrazovnim ustanovama u Baru, održan je sastanak u Osnovnoj školi "Kekec". Sastanku su prisustvovali.direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović, Katica Kovač- socijalna radnica, rukovodilac Službe za djecu i mlade, Vesna Jukić, psiholog- supervizor Centra,  Azra Čindrak, socijalna radnica, Dragan Marković, direktor skole, Nataša Jovanović pedagogica škole i Radmila Petrović, učiteljica. Predmetna nastavnica je bila  u ulozi odjeljenskog starješine učenika o kojem smo razgovarali.

Tema razgovora je  i sve više prisutno vršnjačko nasilje, kao i prepoznavanje potencijalnih žrtvava porodičnog nasilja. Tokom posjete upoznati smo sa aktivnostima koje preduzima ova škola u cilju prevencije vršnjačkog nasilja, kroz međuvršnjačku edukaciju, kao i tima za vršnjačku edukaciju. U ovoj školi, najveći fokus je usmjeren na djecu koja pohađaju VI I VII razred, kada su ova predavanja u pitanju.

Kao dobar, pokazao se i program Unicefa Moje vrijednosti i vrline, koji se sprovodi u ovoj školi.

Planirani su i dalji koraci koji se mogu preduzeti iz domena nadležnosti, koje ima svaka od navedenih ustanova.

Ovim putem izražavamo zahvalnost direktoru, pedagogu i učiteljici ove škole, na ljubaznom  prijemu.

Gošća “Promenade četvrtkom” bila je Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj. Pajovićeva radi od 2009. godine u Centru, a od 31. decembra prošle godine je direktorica. Magistar je socijalne politike i socijalnog rada.

RB/BI: Kakav je ovaj mjesec novembar u Vašoj firmi, imate li više ili manje posla, ili je stanje redovno i uobičajeno?

Pajovic: Nažalost, mi u Centru za socijalni rad ne možemo baš da kažemo da je naš posao redovan, jer se susrećemo sa raznim situacijama, neodložnim intervencijama, gdje se od nas očekuje hitno reagovanje. Svjedoci smo, vidljivo je to i kroz medije, da imamo veliki broj incidenata što se tiče vršnjačkog nasilja, i najčešće su to situacije koje se dešavaju upravo na teritoriji naše opštine. Iz tog razloga najveći obim posla i leži na Službi za djecu i mlade.

RB/BI: Možete li da nam objasnite kakva je ovo ekspanzija u vršnjačkom nasilju, u maltretiranju svojih vršnjaka, drugova i drugarica. Istina, uvijek je toga bilo, ali ovoliko, čini mi se, nije nikad?

Pajović: Naša je procjena da su se u protekle dvije godine nasilje i vršnjačko nasilje udvostručili. Ono što nas brine jeste uzrast djece koja vrše vršnjačko nasilje. U proteklom periodu najčešće smo govorili o onima koji se u zakonu tretiraju kao stariji maloljetnici, to je uzrast između 16 i 18 godina, a sad, nažalost, imamo djecu koja su ne samo u završnim razredima osnovne škole, nego ih imamo već od petog razreda, imamo žrtve čak i brutalnog nasilja na nivou osnovne škole. Smatram da korjen problema leži u samom porodičnom miljeu, gdje kao društvo moramo da radimo više na prevenciji. Smatram da je takođe problem i kriza zbog pandemije, gdje su djeca gotovo dvije godine pohađala online nastavu. Kad su se vratili u školske klupe, bili su drugačiji, pa su nam brojni prosvjetni radnici rekli da su se susreli sa problemom na koji način ponovo da uspostave normalnu školsku atmosferu.

Naš cilj je da obiđemo sve osnovne škole, upravo zbog problema vršnjačkog nasilja. Jako me obadovao podatak da je u Osnovnoj školi „Srbija“ zabranjeno korišćenje mobilnih telefona, đaci čak ne smiju da donesu mobilni telefon u školu, a kamoli da ga koriste na času. Jednostavno, prepoznali su da djeca slobodno vrijeme, školski odmor, koriste izolovani uz telefon ili su u manjim grupama i gledaju neki sadržaj na telefonu, ne provode vrijeme zajedno i ne razgovaraju. Pitali smo ih kakva je situacija sa drugim školama, rekli su da ne znaju i da se svaka škola trudi na svoj način da suzbije ovaj visoko prisutan problem. U toj obrazovnoj ustanovi zabrana mobilnih telefona je odluka njihovog Nastavnog vijeća.

Pročitaj više …

U Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj u ovom trenutku ne boravi nijedno dijete sa teritorije opštine Bar. Prije 12 godina, u ovoj ustanovi boravilo je 17 djece iz Bara. Činjenica da je situacija danas takva raduje, ali potreba za hraniteljskim porodicama i te kako postoji, poručeno je sa predstavljanja hraniteljskog i porodičnog smještaja, događaja koji su u Dvorcu kralja Nikole organizovali Centar za socijalni rad opština Bar i Ulcinj, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Opština Bar i UNICEF.

Okupljeni u Dvorcu kralja Nikole bili su u prilici da od predstavnica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj čuju da procedura za dobijanje statusa hraniteljske porodice, uprkos predrasudama, nije komplikovana i dugotrajna, koje vrste hraniteljskih porodica postoje, ali i da čuju iskustva ljudi iz Bara i Ulcinja koji su otvorili vrata svojih domova i primila djecu koja iz različitih razloga nijesu više mogla biti uz svoje biološke roditelje.

Mersiha Bojatić tri puta se ostvarila u ulozi majke, ali majkom je nazivaju još dvoje djece – djevojčica od 6 godina i dječak od dvije, kojeg je u svoj dom primila kada je imao nepun dan. U doba pandemije, radnice Centra za socijalni rad suočile su se sa teškim slučajem – dječaku su, nekoliko sati nakon rođenja, morale naći hraniteljsku porodicu. Veliko srce pokazala je Mersiha Bojatić i prihvatila dječaka „kao svog“.

Potpuno neplanirano, u svoj dom primili su djevojčicu od 14 godina akademski umjetnici iz Bara Jasminka i Dalibor Ćetković. Dado Ćetković, naš poznati slikar, iskreno priča da je njegova želja da nijedno dijete ne završi u domu iz naše opštine, da to potraje, i da se nađe više hraniteljskih porodica, jer, kako kaže „to svi možemo“.

Pročitaj više …

Nije bilo onih koji su danas ostali imuni i nisu pustili suzu tokom promocije hraniteljstva i porodičnog smještaja, koje je u sali Dvorca kralja Nikole organizovao Centar za socijalni rad za Bar i Ulcinj, uz svesrdnu podršku ljudi velikog srca – hranitelja.

Životne priče i iskustva onih koji se godinama nalaze u ulozi hranitelja, barem na čas su natjerali na razmišljanje o ovom najhumanijem i herojskom činu sve koji su se našli pred tim ljudima. Pred njihovim djelom, riječima i širinom duše.

Nakon stručnih izlaganja, uslijedila su iskustva hranitelja, čije su priče rasplakale sve u sali, a nagrađeni su i gromoglasnim i dugim aplauzima, kao toplim vidom podrške.

Pročitaj više …

Direktori  pet Centara za socijalni rad  su uzeli  učešće na  regionalnoj konferenciji o uslugama rane identifikacije kašnjenja i smetnji u razvoju i rane intervencije. Konferencija je održana  09.11.2022.  i 10.11.2022. godine u hotelu "Hilton" u Podgorici,   uz podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i EU. 

Konferenciji su prisustvovali Vesna Minić, direktorica Centra za socijalni rad Bijelo Polje, Vesna Rajković, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Kolašin i Mojkovac, Biljana Dimić, direktorica Centra za socijalni rad Herceg Novi, Nikola Anđušić, direktor Centra za socijalni rad Danilovgrad  i Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj.

Na konferenciji su predstavljeni nalazi nacionalne Analize stanja u oblasti intervencija u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori.

Prepoznavanje kašnjenja i smetnji u razvoju u prvim godinama života i njihovo rješavanje kroz ranu intervenciju veoma je važno, jer se tako djetetu daje šansa da se razvije do svog punog potencijala, da savlada teškoće u razvoju i umanjuje se uticaj smetnji u razvoju.

Nastavlja se saradnja sa vaspitno-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici, te smo danas, 03.11.2022. godine, obišli Osnovnu školu "Anto-Đedovic" u Baru, gdje su nas primile direktorica škole, Stanka Vučinić i pedagog ove škole, Vlatka Gazević. Ispred Centra za socijalni rad Bar sastanku su prisustvovale mr Vesna Jukić, psiholog, Azra Čindrak, dipl.socijalna radnica i Biljana Pajović, direktorica Centra. Takođe, sastanku je prisustvovala Jelena Čejović, dipl socijalna radnica, koja je zaposlena u Domu zdravlja- Porodično-bračno savjetovaliste.
Tema razgovora su bili aktuelni problemi koji se tiču djece, nasilje u porodici, vršnjacko nasilje, kao i koraci u prevenciji i preuzimanju konkretnih mjera povodom ovih problema. Planirani su dalji koraci koji će voditi još boljoj saradnji i rjesavanju zajedničkih problema.
Zahvaljujemo se direktorici i pedagogu Osnovne škole "Anto-Đedović" na srdačnom prijemu i radujemo se daljoj saradnji sa ovom školom.

Dana 18.10.2022. godine  predstavnici Centra za socijalni rad Bar posjetili su Osnovnu školu “Srbija” u Baru. Centar za socijalni rad kao organ starateljstva prati razvoj djece koja su smještana u hraniteljske porodice, te briga za pravilno odrastanje podrazumijeva i njihovo adekvatno školovanje. Ovim povodom vođen je razgovor o učenicima Osnovne škole “Srbija” koji su smješteni u hraniteljskim porodicama. Razgovor je vođen i povodom učenika koji imaju probleme u ponašanju. Tokom sastanka predložene su dalje aktivnosti u cilju korekcije neželjenog ponašanja ove djece. Takođe, bliže je pojašnjenja uloga  organ starateljstva, koji  obezbjeđuje osnovnu zaštitu prava i interesa djeteta odgovarajućim intervencijama socijalne i porodično-pravne zaštite djeteta. 

Sastanku su prisustvovali Mirjana Vučević – direktorica škole, Elda Hodžić - pedagoškinja, Nina Žugić – nastavnik, Rajna Popović- nastavnik, Jasminka Spahić - prof. razredne nastave, Dina Beharović - prof. razredne nastave, Nina Stević - asistent u nastavi, Biljana Pajović-direktorica Centra za socijalni rad, Azra Čindrak- dipl.socijalna radnica i Adela Šabović, dipl.pedagog.

U Centru  za socijalni rad u Baru  od 15.01.2022. godine dvije pripravnice (bachelor socijalna politika i socijalni rad) su  započele program stručnog osposobljavanja, na osnovu  Zakona  o stručnom osposobljavanju lica  sa stečenim  visokim obrazovanjem,  posredstvom Uprave  za kadrove, a u trajanju od devet mjeseci. 

Za pripravnicu  Danijelu  Tripovic mentor je bila Katica  Kovač,  dipl. socijalna  radnica,  dok je za Milenu  Petrović mentor bila  Anita Adrovic, takođe  socijalna  radnica.

Tokom rada, upoznale  su se sa poslovima  i zadacima  stručnih  radnika tri službe- Službe za djecu i  mlade, Službe za odrasla  i  stara  lica i Službe za materijalna davanja i  pravne  poslove.  

Ovim  putem izražavamo  zahvalnost  našim  dragim  pripravnicama  koje su u ovim izazovnim  vremenima  dale maksimalan doprinos  i posvećenost  u radu.

U PJ Ulcinj, program  osposobljavanja  je realizovan  za Valentinu Popović  ( bachelor socijalne politike i socijalnog  rada) i Mladena Perica ( dipl pravnika).

U Osnovnoj školi "Meksiko" u Baru, dana 20.09.2022.godine, održan je sastanak između predstavnika Centra za socijalni rad i predstavnika Osnovne skole "Meksiko". Sastanku su prisustvovali direktorica Centra za socijalni rad Biljana Pajović, Andrijana Raković, psiholog, Anita Adrović i Azra Cindrak, socijalne radnice, Lola Bulatović, direktorica skole, Lejla Bubić, pom. direktorice, Olja Pesić, pedagogica škole, Munira Delalić, nast. razredne nastave, Silvija Tusevljak, prof. razredne nastave, Nataša Markoc, prof. c-s,b,h jezika i knjizevnosti i Mujo Dacić, nast. fizike. Predmetni nastavnici su bili u ulozi odjeljenskih starješina učenika o kojima smo razgovarali.
Sastanak je održan na inicijativu Centra, a cilj istog je nastavak dobre saradnje sa ovom školom, sa posebnim osvrtom na praćenje djece koja su smještena u hraniteljskim porodicama, a pohađaju ovu školu , kao i djece koja imaju probleme u ponašanju.
Opšti zaključak je da su škole i centri za socijalni rad saveznici u zaštiti djece, te da će se ubuduće planirati intezivnija saradnja, za opšte dobro djece.

Nakon što su pravo za ostvarivanje dječjeg dodatka  u Crnoj Gori  ranije iskoristili roditelji djece do 6 godina, od početka jula krenula je i prijava za dječji dodatak koji je Vlada odobrila i za djecu do 18 godina. U Centru za socijalni rad, područna jedinica Ulcinj vlada veliko interesovanje za prijave, a rukovoditeljka Mirsada Ceković potvrdila je i da je procedura prijave jednostavna i brza.

„Prijava roditelja djece do 18 godina za ostvarivanje prava na dječji dodatak počela je 4. jula, s tim što primjena prava počinje od 1. oktobra, dok će prve isplate krenuti od 1. novembra. Postoji veliko interesovanje roditelja, jednom pravilnom koordinacijom zaposlenih  više radnika je raspoređeno u kancelarijama za  prijem i na taj način obrađujemo više zahtjeva. Tako je omogućeno da se što brže i lakše vrše prijave“, potvrdila je Ceković.

I dok su u nekim filijalama većih gradova gužve i redovi, u Ulcinju to nije slučaj.

„Sve stranke  koje imaju pravo na ostvarivanje dječjeg dodatka mogu da se jave radnim danima u periodu od 7h do 15h, bez obzira kojim slovom počinje njihovo ime ili prezime. Ministarstvo je preduzelo sve aktivnosti za što bržu i nesmetanu predaju zahtjeva za dječji dodatak, tako da stranke imaju mogućnost da zahtjeve predaju bez većih napora, a to znači da nema potrebe dostavljanja nikakve dokumentacije, već je potrebno da se dostavi lična karta roditelja na uvid, matični brojevi djece odnosno porodice“, kazala je Ceković.

Pravo na dječji dodatak, za djecu od 6 do 18 godina prema posljednjim podacima ima oko 3200 djece,a od početka ciklusa pristiglo je blizu hiljadu prijava.

„Od prvog dana podnošenja zahtjeva pa do danas, prema našoj evidenciji podnešeno je oko 970 zahtjeva, a taj broj se povećava iz dana u dan“, dodala je Ceković.

Primjena prava počinje od 1. oktobra, a prva isplate biće sredinom novembra tekuće godine, navedeno je ranije iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Zahtjevi se mogu podnijeti bilo kada i nakon 30. septembra, s tim što primjena prava počinje od prvog dana narednog dana mjeseca, za mjesec kada je stranka predala zahtjev”, zaključila je Ceković.

Pravo na dječji dodatak može ostvariti svako dijete do navršene 18. godine života, kao i djeca koja su korisnici materijalnog obezbjeđenja, dodatka za njegu i pomoć ili lične invalidnine. Ova nadoknada je, u većem iznosu, predviđena i za djecu bez roditeljskog staranja, kao i one čiji su roditelji, usvojitelji, staratelji, hranitelji kao korisnici materijalnog obezbjeđenja zasnovali radni odnos na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije.

Pravo na dodatak ima petoro djece u porodici, uz izuzetak kada je  riječ o dvojkama, trojkama. Iznos dječijeg dodatka biće, kao što je to sada slučaj i sada za djecu do šest godina, biće 30 eura mjesečno. Za djecu koja dobijaju dodatak, po drugom osnovu, kao na primjer korisnici materijalnog obezbjeđenja, dodatak iznosi 44 eura. Za korisnike dodatka za njegu i pomoć 52 eura, a djecu koja su korisnici lične invalidnine i one bez roditeljskog staranja 60 eura.

izvor: CSR Ulcinj: Predato blizu hiljadu zahtjeva za dječje dodatke, prijave brze i jednostavne – TVTeuta